Parlamentarni izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, pretvorili su čitavo društvo u nešto što analitičari Carnegie Endowmenta nazivaju „laboratorijom izborne manipulacije“, prostorom u kom se, u realnom vremenu, testiraju različite metode oblikovanja i manipulisanja stavovima građana uz pomoć veštačke inteligencije, lažnih digitalnih profila i onlajn dezinformisanja.
Vladajuća stranka Fides objavila je u februaru AI-generisani video koji prikazuje pogubljenje mađarskog vojnika, ciljajući time politiku rivalske stranke Tisa. Video prikazuje devojčicu koja čeka povratak oca iz rata, a zatim prelazi na scenu u kojoj on sa povezom na očima i rukama vezanim iza leđa, čeka da bude pogubljen kao ratni zarobljenik.
Lakmusz, nezavisna mađarska fact-checking organizacija, navodi da je upotreba generativne AI u ovoj kampanji sveprisutna, posebno u komunikaciji vladajuće stranke i njenih medija i posrednika. Mreže AI-generisanih profila na društvenim mrežama proizvele su ogromne količine lažnih i obmanjujućih slika i video-sadržaja koji su promovisali vladine narative.
U septembru prošle godine, jedan provladin medij objavio je dokument od preko 600 stranica koji je predstavljen kao zvanični program opozicione stranke. Uprkos trenutnom demantiju Tise i verodostojnim indikacijama da je tekst generisan veštačkom inteligencijom, vlada je organizovala konsultacije protiv navodnog Tisinog poreza, šaljući tim povodom čak i manipulativne upitnike svim mađarskim domaćinstvima. Istraživači projekta Gnida, kolektiva koji se bavi praćenjem dezinformisanja onlajn, otkrili su da je lažni članak, vizuelno opremljen i brendiran tako da bude identičan Juronjuzu, bio deo ruske operacije Storm-1516, koja je širila sadržaje usklađene sa interesima Rusije.
Ključni efekat dezinformacija nije obavezno radikalno i direktno menjanje preferenci glasača na dan izbora, već dugotrajno razaranje društvene kohezije i širenje teorija zavere kroz „beskonačno ponavljanje istih narativa“
Storm-1516 je aktivirana i za vreme nekih ranijih izbornih kampanja, kada su se u okviru nje širile lažne tvrdnje o demokratskim kandidatima na predsedničkim izborima u SAD 2024. i tokom nemačkih izbora u februaru 2025.
EU Disinfo Lab je u martu ove godine dokumentovao koordinisanu kampanju stranog uticaja na TikTok-u koja je koristila AI-generisani sadržaj ciljajući mađarske izbore. Ova kampanja je koristila sintetičke voditeljke vesti, deepfake izjave podrške poznatih ličnosti i mreže lažnih naloga za pojačavanje pro-Orban narativa onlajn. U kombinaciji sa paralelnim aktivnostima koje je NewsGuard identifikovao u okviru ruske operacije „Matrjoška“ na Iksu i Telegramu, ovaj slučaj ilustruje kako veštačka inteligencija smanjuje troškove i povećava obim, brzinu i verovatnoću mešanja u izbore. Prema analitičarima koje citira Lakmusz, ključni efekat dezinformacija nije obavezno radikalno i direktno menjanje preferenci glasača na dan izbora, već dugotrajno razaranje društvene kohezije i širenje teorija zavere kroz „beskonačno ponavljanje istih narativa“. Istraživanje Hungarian Digital Media Observatory pokazuje da je Mađarska najranjivija zemlja na dezinformacije u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Čak 76 odsto njenih građana sumnja u istinitost svega što se prezentuje kao činjenica. Ono što slučaj Mađarske pokazuje je da kontrola narativa putem tradicionalnih medija više nije dovoljna i da autoritarni sistemi sve agresivnije zauzimaju onlajn prostor. Najlakši „plen“ ovih napada na objektivno informisanje su društva koja su izgubila slobodne medije, ali i kapacitet da razlikuju vest od propagandne operacije. I dok pratimo dešavanja u Mađarskoj, neminovna su poređenja sa Srbijom. U predizbornom, duboko polarizovanom društvu zarobljenih medija, pitanje upravljanja stavovima onlajn važnije je nego ikada pre.
